Tokom 2024. godine u Bosni i Hercegovini osnovane su tri nove lokalne fondacije: Lokalna fondacija Zenica, Lokalna fondacija Bijeljina i Lokalna fondacija Kapetan Sarajevo. One u svojim zajednicama djeluju kao lokalni donatori, koji u svojoj zajednici prikupljaju novac od pojedinaca, kompanija, putem organizacije različitih događaja, ali i iz dijaspore, od onih koji su iz ovih mesta otišli, ali žele da budu deo pozitivne promene u njima, Njihov cilj je da onda, taj novac vrate u zajednicu kroz podršku malim lokalnim projektima i inicijativama. Više o lokalnim fondacijama moguće je saznati u publikaciji “Zajednica se pita – Kako su nastale lokalne fondacije u Sarajevu, Zenici i Bijeljini”, koja je predstavljena tokom mjeseca oktobra.

Kako je sve počelo

Trag fondacija je krajem 2020. godine pokrenula program „FONDACIJA NAŠEG KRAJA – ZAJEDNICA SE PITA!” u Bosni i Hercegovini, sa ciljem da podstakne osnivanje lokalnih fondacija u BiH. Od pristiglih 60 prijava Trag fondacija prepoznala je snagu tri, tada neformalne, grupe ljudi iz Sarajeva, Zenice i Bijeljine. Oni su bili spremni da uče, rade i razvijaju se, a istovremeno i prikupljaju 15.000 eura u svojoj lokalnoj zajednici, koje je Trag fondacija duplirala. Tako je obezbeđen fond zahvaljujujući kojem bi ove grupe pokretale konkurse za podršku lokalnim inicijativama i projektima tj. kako bi taj isti novac vratile u svoju zajednicu.

Lokalne fondacije su od samog početka sticale znanje i vještine koje su im omogućile da postanu samoodrživi donatori iz zajednice. One uživaju povjerenje građana, odgovaraju na potrebe zajednice i motivišu sugrađane da zajedno rade na njenom poboljšanju. 

Vrijedni i kontinuirani rad sa sugrađanima i sugrađankama, predstavnicima kompanija, malih i srednjih preduzeća, lokalnih biznisa, dijasporom, ali i velikim međunarodnim korporacijama, uz mentorsku podršku Trag fondacije, rezultirao je time da su u periodu od dvije godine, putem 7 javnih konkursa grupe iz Sarajeva, Zenice i Bijeljine podržale preko 60 malih projekata i inicijativa te na taj način preko 100.000 konvertibilnih maraka uložile u ove tri lokalne zajednice.

Prvi konkursi 

Nakon svakih prikupljenih 3.000 eura i dupliranja od strane Trag fondacije, neformalne grupe koje će kasnije postati lokalne fondacije, pokretale su konkurse za podršku malim lokalnim inicijativama i projektima u svojoj zajednici. O tome koje inicijative će biti podržane odlučivao  je selekcioni odbor, koji čine ljudi, različitih profila, koji dolaze iz zajednice, razumenju njene potrebe i uživaju njeno povjerenje. Tako danas Zenicu krasi npr. Sovina šumska učionica na otvorenom koju je do sad posjetilo nekoliko hiljada djece; u Bijeljini je obnovljena jedna područna škola u kojoj učenici, ali i nastavno osoblje, sada borave bez straha od njene oronulosti, a Sarajevo ima biblioteku na otvorenom koja je ujedinila cijelo jedno naselje. Ovo su samo neki od mnogobrojnih primjera koji su pokazali da ljudi u lokalnim zajednicama žele mijenjati stvari na bolje, a da im je potrebno malo da ih se motivira i pokrene na djelovanje za dobrobit cijele zajednice. Dodatno, svaki podržani projekat motivirao je neku novu inicijativu, jer su ljudi shvatili da su promjene moguće i da žele biti dio njih.

Podrška onima čiji glas se rijetko čuje

Neformalne grupe poput stanara jedne zgrade, učiteljica iz jedne škole, drugara iz naselja uz podršku lokalnih fondacija, pored inicijativa građana, dobijaju priliku da ostvare svoje ideje za poboljšanje zajednice u kojoj žive. Lokalne fondacije osluškuju potrebe zajednice, ne samo podrškom lokalnim projektima i inicijativama, nego i samom konkursnom procedurom. Onaje jednostavna, a ekipa lokalne fondacije savjetima i otvorenošću koja je rijetka kod donatora, pruža dodatnu podršku građanima i građankama, što doprinosin tome da na svaki konkurs stiže sve više prijava. Do sad su lokalne fondacije na svoje konkurse primile preko 250 prijedloga projekata, a interesovanje konstantno raste.

Podrška lokalnih fondacija odabranim projektima potakla je iskru uređenja zajedničkih javnih prostora, uzdizanje i oživljavanje umjetnosti i kulture u ovim lokalnim zajednicama, učenje i rast kroz nauku i obrazovanje, zbližavanje kroz sport i rekreaciju, ali i povezivanje kroz rad na ljudskim pravima, lokalnom razvoju i zaštiti životne sredine. Nakon dvije godine, motivacija ljudi okupljenih oko lokalnih fondacija nastavlja da jača i razvija se kroz njegovanje i osluškivanje potreba i mogućnosti svakog kutka svoje lokalne zajednice. Najznačajniju motivaciju lokalnim fondacijama, ali i svim onima koji ih podržavaju, donose uspjesi podržanih projekata, podrška i povjerenje zajednice, te kontinuirane donacije, pogotovo one ponovljene.

Dalji rad

Lokalne fondacije iz BiH sve su višeprepoznate od lokalne zajednice kao mjesto susreta svih onih koji njeguju ljubav prema svom kraju, a imaju želju da budu dio njegovog napretka. Lokalna fondacija Bijeljina, Lokalna fondacija Kapetan Sarajevo i Lokalna fondacija Zenica donijele su novu motivaciju u svoje okruženje, pokazale da su promjene moguće, probudile želju svojih sugrađana i sugrađanki da zajedno rade za dobrobit zajednice. Sada, kao novi lokalni donatori, koji zaista osluškuju šta je ljudima na lokalu potrebnoi uživaju njihovo veliko povjerenje  što se ogleda  u donacijama koje konstantno pristižu, nastavljaju sa prikupljanjem sredstava i planiraju otvaranje novih konkursa, uz mentorsku podršku Trag fondacije.

Rad lokalnih fondacija pratite na njihovim web stranicama: Lokalna fondacija Zenica, Lokalna fondacija Bijeljina i Lokalna fondacija Kapetan Sarajevo.

The post Lokalne zajednice Bosne i Hercegovine dobile su tri nova donatora  appeared first on FONDACIJA NAŠEG KRAJA.

PIONIRI PROMJENA

Fondacija mladih Obrenovca je jedna od prvih lokalnih fondacija u Srbiji. Osnovala ju je grupa mladih aktivista u junu 2014. godine sa velikom željom da se Obrenovac što prije oporavi od posljedica poplava. U tom trenutku, fokus Fondacije bio je na pokretanju volonterskih akcija čišćenja objekata i javnih površina, obezbjeđivanju humanitarne pomoći i organizovanju različitih javnih događaja kako bi se život ljudi što prije vratio u redovne tokove. Samo nekoliko mjeseci nakon osnivanja, postali su velika mreža volontera i aktivista i povezali se sa partnerskim organizacijama širom Srbije i Evrope.

Od tada je prošlo više od šest godina, a oni su nastavili da podržavaju inicijative sugrađana za rješavanje najraznovrsnijih lokalnih pitanja. Spisak uspjeha je poduži: od poboljšanja infrastrukture i javnih prostora (renoviranje seoske škole, uređenje parkova i sportskih terena u cijelom okrugu) i rješavanja pitanja životne sredine (poput inicijative sadnje drveća za zeleniji Obrenovac), do podrške ranjivijim sugrađanima (kroz sportske turnire za mlade sa invaliditetom, postavke betonskih šahovskih tabli za starije građane, kursa samoodbrane za djevojčice) i organizacije kulturnih i sportskih sadržaja (kroz podršku dramskim grupama, zanatskim radionicama, turniru „Igre bez granica“, filmskom karavanu).

Čitajući ovu listu, treba imati na umu da Fondacija mladih Obrenovca, kao i lokalne fondacije generalno, ne dolazi sama do ideja niti ih sama sprovodi u djelo. Ona spaja ljude koji imaju ideje sa onima koji imaju sredstva da ih sprovedu u djelo, pritom i jedne i druge pronalazeći na lokalu – u Obrenovcu. Dakle, objavljuje konkurs posvećen idejama za poboljšanje okruženja, a potom od pojedinaca i preduzeća iz tog kraja pribavlja sredstva za podršku pobjedničkim idejama. Ovo je važno upravo zato što se entuzijazam i odgovornost ne svodi na nekolicinu ljudi, već se širi kroz razne grupe i razne dijelove istog kraja.

Škola u Velikom Polju kod Obrenovca

Zato i ne čudi što na pitanje o najvećem dosadašnjem uspjehu, osnivači ove Fondacije odgovaraju da on ne leži u nekom pojedinačnom projektu, mada je bilo vrlo značajnih, već u činjenici da su uspjeli da pokrenu ljude tog kraja, ujedine ih i podstaknu da ne čekaju na „višu silu“, već da sami mijenjaju svoju zajednicu na bolje.

Koliko lokalna fondacija može da izgradi povjerenje i osnaži jednu zajednicu, vidi se i na primjeru renoviranja seoske škole u Velikom Polju, selu nadomak Obrenovca. Osnovna škola stara preko sto godina, i dodatno urušena kobnim poplavama, odavno je čekala renoviranje. Na inicijativu mještana i mjesne zajednice, Fondacija je počela prikupljati novac od preduzetnika, kompanija i pojedinaca. Od ukupno 33 donatora pokazalo se da je zapravo većina nekada pohađala tu školu i stoga osjetila potrebu da zajednici vrati ono što je od nje dobila i da isto to osigura za buduće generacije. Osim renovirane zgrade, sređene fasade, ojačane konstrukcije i bijelih zidova i prikupljenih preko 7.000 eura za ove potrebe, ovaj projekat je za sobom ostavio i podsjetnik na to da upravo u duhu zajedništva leži klica za sve promjene na lokalu.

NOVE SNAGE

Uporedo sa Fondacijom za mlade Obrenovca, u Srbiji djeluju još dvije lokalne fondacije, ali to nije sve. Pored Fondacije Front iz Novog Pazara koja okuplja mlade iz tog grada i podržava njihove inicijative i Fondacije Iskorak iz Zaječara koja je također prisutna u zajednici dugi niz godina, u Srbiji će uskoro biti osnovane još četiri lokalne fondacije.

Zahvaljujući konkursu Trag fondacije i programu Fondacija našeg kraja, u prvoj polovini 2020. godine izabrane su četiri inicijativne grupe u Šapcu, Nišu, Pančevu i Staroj Pazovi, koje uveliko rade na osnivanju lokalnih fondacija u svojoj zajednici. Ovaj program odnedavno je otvoren i u Bosni i Hercegovini. O čemu je riječ?

ZAJEDNICA SE PITA

Početkom decembra 2020. godine pokrenut je program i konkurs „FONDACIJA NAŠEG KRAJA – ZAJEDNICA SE PITA!”, sa ciljem da podstakne osnivanje lokalnih fondacija širom Bosne i Hercegovine. Konkurs je osmišljen kao inkubator za lokalne fondacije, koji će pružiti informacije, mentorstvo, poznanstva, a nakon samostalno prikupljenog prvog fonda od 15.000 eura, duplirati tu sumu i tako obezbijediti podlogu za dugoročnu podršku inicijativama jednog kraja.

Da biste se prijavili na konkurs potrebno je da okupite neformalnu grupu od bar troje ljudi koji žive u istom kraju i koji su spremni da zajedno rade na osnivanju fondacije i da se prijavite do 29.01.2021. godine preko formulara na web stranici www.lokalnefondacije.ba. Konkurs je trenutno zatvoren, ali pratite ovaj veb-sajt za više informacija o narednim konkursima i uspjesima izabranih grupa koje će osnivati lokalne fondacije u svom kraju.

Pokrenite lokalne promjene. Jer kao što kaže izreka – kad, ako ne sad i ko, ako ne vi?

The post Lokalne fondacije u našim krajevima appeared first on FONDACIJA NAŠEG KRAJA.

Lekcija #1 – Velike promjene počinju malim koracima

Fondaciju tuzlanske zajednice 2003. godine osnovalo je 18 građana Tuzle ujedinjenih oko jednostavne ideje da promjene svoj kraj nabolje. Iako je počela sa grupom entuzijasta iz predgrađa, Fondacija se već u prvim godinama proširila na četiri grada tuzlanskog kantona (Srebrenik, Kalesija, Lukavac i Živinice) i 18 mjesnih zajednica, obuhvatajući sredinu sa oko 200.000 stanovnika. Baš poput inicijalne grupe, među tim stanovništvom spontano su počele da se formiraju nove skupine građana sa željom da utiču na svoje neposredno okruženje. U Fondaciji su one pronašle najprije inspiraciju, a potom i mentorstvo i neophodne grantove. Iskra moguće promjene brzo se proširila izvan Tuzle. A kada je Fondacija tuzlanske zajednice pokrenula nacionalnu platformu Doniraj.ba, koja i danas povezuje neprofitne organizacije i donatore širom Bosne i Hercegovine, postalo je jasno da poduzetnost i entuzijazam ne znaju za granice jednog šireg područja, već se mogu proširiti na cijelu zemlju.

Upravo se u ovom postepenom širenju kruga djelovanja vidi potencijal lokalne fondacije da oživi jedan grad, kraj, pa i cijelo jedno društvo. Sve počinje uočavanjem problema, osluškivanjem potreba i zbližavanjem sugrađana oko mogućih rješenja u jednoj zajednici, no već kad se prve inicijative sprovedu u djelo i dobre vijesti odjeknu, svima ubrzo postaje jasno da naše okruženje, nažalost i na sreću, zavisi od nas samih. Zato prva lekcija glasi – nijedna ideja, ni inicijativa za opšte dobro nije mala, niti ostaje usamljena.

Lekcija #2 – Lokalni put je najkraći put do rješenja

Fondacija tuzlanske zajednice, baš kao i svaka lokalna fondacija, inicijative i sredstva pronalazi lokalno, među svojim sugrađanima. Od početka do danas Fondacija prikuplja sredstva od raznih donatora, lokalnih preduzeća, institucija i građana i raspoređuje ih u nekoliko fondova, kao što su Fond za mlade, Fond „Volim Tuzlu“ i Fond aktivnih zajednica. Putem redovnih konkursa, a kroz te fondove, ona je dosad finansirala najrazličitije građanske ideje – od pokreta za zaštitu životne sredine, rješavanja problema pitke vode, renoviranja oronulih zgrada i uređenja javnih prostora, preko organizovanja kulturnih i sportskih događaja, do podrške otvorenom obrazovanju i najugroženijim građanima.

Stoga je još jedna važna lekcija koja nam dolazi od Fondacije tuzlanske zajednice upravo ta da se rješenja lokalnih pitanja najbrže i najefikasnije pronalaze baš tu – na lokalnom nivou. Dok su veliki sistemi i institucije po pravilu tromi i neefikasni, lokalne fondacije pokazale su se širom svijeta kao mnogo agilnije i usmjerenije na konkretne potrebe i rješenja. Drugim riječima, odgovor na pitanje kako će se jedan kraj razvijati leži u samoj zajednici i njenoj sposobnosti da se samoorganizuje.

Lekcija #3 – Ovo je maraton, a ne sprint

Mobilišući ljude, osluškujući ideje i prikupljajući sredstva, lokalna fondacija omogućuje da filantropija živi na duže staze. Kontinuirano organizovanje ljudi i prikupljanje donacija, nezavisno od odluka države i trendova tržišta, daje fondaciji dugoročnu, stratešku ulogu. Entuzijazam se ne završava na jednoj jedinoj inicijativi, niti na jednoj grupi aktivista, već se iskra održava iznova, dokle god ima stvari koje treba popraviti i ljudi spremnih da ulože trud u to. A njih je, vjerovatno, uvijek.

Jedan od tuzlanskih primjera koji potvrđuju „maratonski pristup“ lokalnih fondacija jeste mjesna zajednica Kiseljak u blizini Tuzle. Lokalne vlasti i neformalne grupe Kiseljaka obratile su se Fondaciji tuzlanske zajednice za podršku da ovaj izuzetno siromašan kraj postane bolje mjesto za život. Udruženja, institucije, škola i građani okupili su se i zajedno osmislili trogodišnji akcioni plan, kojim su postepeno napravili pomake u oblasti obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite, infrastrukture, ekonomije i zapošljavanja. Ubrzo po organizovanju osnovali su i društveni centar, koji građanima i partnerskim organizacijama i danas nudi biblioteku i prostor za organizaciju različitih radionica i savjetovališta. Drugim riječima, Kiseljak je dobio sjedište gdje se „obični ljudi“ mogu okupiti i donositi odluke i tokom mnogo narednih godina.

Pokrenite lokalne promjene – osnujte lokalnu fondaciju

Upravo u cilju da podstakne osnivanje lokalnih fondacija širom Bosne i Hercegovine, pokrenut je konkurs „FONDACIJA NAŠEG KRAJA – ZAJEDNICA SE PITA!”, koji traje do 29. januara 2021. Program je osmišljen kao inkubator za lokalne fondacije, koji će pružiti informacije, mentorstvo, poznanstva, a nakon samostalno prikupljenog prvog fonda, i dodatna finansijska sredstva potrebna za osnivanje i dugoročnu podršku inicijativama vašeg kraja.

Da biste se prijavili na konkurs potrebno je da okupite neformalnu grupu od bar troje ljudi koji žive u istom kraju i koji su spremni da zajedno rade na osnivanju fondacije i prijavite se preko formulara do 29. januara 2021. godine.

The post Tri lekcije od Fondacije tuzlanske zajednice appeared first on FONDACIJA NAŠEG KRAJA.

Suočeni sa posljedicama COVID-19 virusa, 17 lokalnih fondacija širom Rumunije počelo je da prikuplja sredstva za najvažnije zdravstvene službe i pojedince koji su bili najviše pogođeni novonastalom situacijom. Upravo ove lokalne fondacije doprinijele su tome da se za ugrožene grupe obezbijedi više od 1,8 miliona eura neophodne medicinske opreme i hitne pomoći. Ono što je rumunsko iskustvo pokazalo jeste da se značajni rezultati najčešće postižu kroz jaku međusektorsku saradnju, prije nego izolovanu intervenciju pojedinačnih organizacija.

Prvi slučaj korona virusa u Rumuniji registrovan je 26. februara 2020. godine. U roku od dva mjeseca, broj slučajeva dostigao je 10.000 i zemlja se suočila sa jednom od najvećih zdravstvenih kriza u istoriji. Statistički, Rumunija na zdravstvenu zaštitu po glavi stanovnika izdvaja najmanje od svih zemalja-članica Evropske unije. Mnogi njeni ljekari i medicinske sestre otišli ​​su na bolje plaćene poslove u zapadnoj Evropi. Kako se virus širio zemljama poput Belgije i Italije, urušavajući njihove zdravstvene sisteme, bilo je jasno da će se rumunsko zdravstvo teško izboriti sa pandemijom. Novinske priče o akutnom nedostatku opreme i lijekova stalno su ukazivale na potpunu nespremnost zdravstvenih ustanova za ovaj izazov.  

„Bila sam šokirana kada sam saznala da medicinsko osoblje nema zaštitnu opremu. Ljekari su mi stalno govorili da nemaju u čemu da dočekaju COVID-19 pacijente“, podsjeća Danijela Česaru iz Lokalne fondacije Temišvara. Početkom marta se pokazalo da je nedostatak zaštitne opreme akutni problem cijele države. „Zvali su nas ljekari, medicinsko osoblje, pa čak i carinici tražeći pomoć, da im nabavimo maske, vizire – bilo šta – jer nisu imali ništa“, dodaje Danijela. 

Stvaranje urgentnih lokalnih fondova 

„Odluka da se uključimo bila je prilično laka“, kaže Lilijana Kristea iz Lokalne fondacije Galati, „Izgledalo je kao nešto u šta moramo da se uključimo. Osjetila sam potrebu da pomognem jer je sve ukazivalo na pogoršanje situacije. Naš izvršni tim se brzo mobilisao, uz pomoć Upravnog odbora koji je podržavao uspostavljanje hitnog fonda od samog početka. Naša online platforma za donacije, koju smo već koristili za prikupljanje sredstava za godišnji polumaraton, ubrzo je pretvorena u platformu za prikupljanje sredstava za Galati lokalni fond. To nam je uštedilo dosta vremena, pošto nismo morali da postavljamo kampanju od nule. Platforma je redizajnirana za nekoliko sati i odmah smo krenuli u akciju.“

Sa ovim su se suočile i mnoge druge lokalne fondacije u Rumuniji. U normalnim okolnostima, lokalne fondacije proljeće obično koriste za organizaciju godišnjih fundraising događaja kao što su maratoni, plivačke ili trkačke manifestacije. Sredstva prikupljena tokom ovih manifestacija se koriste za podršku lokalnih inicijativa dok se kotizacije za učešće koriste za pokrivanje operativnih troškova lokalnih fondacija. Ovi događaji su uvijek izuzetno popularni: ne samo da se koriste za fundraising, već doprinose i izgradnji duha zajednice. COVID-19 je, nažalost, pauzirao sve ove planove i odložio ih do daljeg.

Lokalna fondacija Temišvara je već organizovala timove koji bi učestvovali na Timotonu, njihovom godišnjem događaju koji se održava na proljeće i tokom kog su 2019. godine prikupili skoro 100.000 eura. Početkom marta im je već bilo jasno da će Timoton biti otkazan tako da je tim fondacije odlučio da, zajedno sa još jednom lokalnom organizacijom, postojeću platformu za donacije iskoristi da prikupi sredstva za lokalne bolnice.

„Shvatili smo da imamo kapacitet da brzo i efikasno prikupimo sredstva. Već smo imali učesnike Timotiona, kao i oko 8.000 aktivnih donatora, pa je bilo prilično jednostavno tražiti pomoć od njih, i drugih korporativnih i partnera iz civilnog društva. U prvoj fazi odlučili smo da resurse usmjerimo na infektivnu bolnicu Victor Babeš, u kojoj su bili smješteni svi dotadašnji slučajevi COVID-19 u regionu, pa se ona prirodno nametala kao prioritet“, kaže Danijela.

U međuvremenu, Lokalna fondacija Tara Fagaraš je već planirala svoje prve fundraising aktivnosti za poboljšanje stanja u zdravstvenom sistemu, kroz kampanju prikupljanja sredstava za pedijatrijsko odjeljenje lokalne bolnice. Po izbijanju pandemije, fondacija je promjenila svoj inicijalni cilj i, umjesto pomoći pedijatrijskom odjeljenju, pokrenula je fond Zajedno za zdravstvo, koji je vodila uz koordinaciji sa lokalnim vlastima kako bi izbjegla dupliranje aktivnosti.

„Organizovali smo Zoom sastanak sa našim Upravnim odborom i upravnikom bolnice koji nas je informisao o svim urgentnim potrebama. Naši odnosi sa lokalnim vlastima i bolnicom su veoma dobri tako da smo brzo našli zajednički jezik. Mi smo najveća neprofitna organizacija na ovom području pa su se ljudi prirodno oslonili na to da ćemo riješiti problem, a donatori su nam novac uplaćivali direktno“, rekla je Kristijana Metea iz Lokalne fondacije Tara Fagaraš.

Za fondaciju Banatul Montan iz Rešice, najnoviju lokalnu fondaciju u Rumuniji, pandemija je predstavljala rani test sposobnosti da efikasno reaguje na vanrednu situaciju i tako podstakne svoju lokalnu zajednicu na aktivizam i djelovanje. Do sredine jula ova fondacija, koja inače opslužuje jedan od najmanje naseljenih okruga u Rumuniji sa manje od 300.000 stanovnika, prikupila je 80.347 eura za svoj COVID-19 urgentni fond.

Lanac dobročinstva

Prva akcija fondacije Banatul Montan je predstavljala odgovor na apel koji je lokalna kovid ambulanta za hitni prijem pacijenata uputila putem socijalnih mreža. Direktor fondacije Razvan Fodor je brzo uvidio da fondacija može da se uključi i pomogne: „Analizirao sam situaciju i pomislio da bi kampanja bila mnogo uspješnija ako bi je prenijeli na našu web stranicu i počeli sami da prikupljamo sredstva. Zapravo, smatrao sam da bi naše učešće dodalo vrijednost kampanji, donoseći joj kredibilitet i transparentnost.“ Odziv građana je bio nevjerovatan: tokom prve noći, fondacija je uspjela da prikupi 60% sredstava neophodnih da se postigne cilj.

Slične stvari su se dešavale i u drugim dijelovima Rumunije: Lokalna fondacija Tara Fagaraš je prikupila 100.000 eura od 140.000 stanovnika a Lokalna fondacija Temišvar je, tokom pet nedjelja, prikupila 211.000 eura u novcu i robi, čime je premašila ukupna sredstva prikupljena tokom cijele prve dvije godine svog postojanja.

Korporativni donatori su također dali svoj doprinos. Lokalna fondacija Galati je dobila donaciju od 50.000 eura od jedne od najvećih kompanija u tom okrugu, a Lokalna fondacija Banatul Montan je inspirisala korporativne donatore svog godišnjeg maratona da sredstva preusmjere u njihov fond za odgovor na COVID-19. Druge kompanije su počele da slijede ovaj primjer i to je dovelo do lanca dobročinstva u kom je svaki čin darivanja podsticao i druge na dobra djela.

Koordinacija u sred zabune

COVID-19 inspirisao talas dobročinstva u Rumuniji, a povjerenje ukazano lokalnim fondacijama je moralo da se opravda besprijekornim i efikasnim upravljanjem doniranim sredstvima. Ipak, kako je situacija bila veoma promjenjiva i neizvjesna, i nivo straha i konfuzije je često bio zaista visok. Najveću podršku koordinaciji i usmjeravanju aktivnosti, kao i nesmetanom protoku informacija između različitih dijelova zemalja, pružilo je osnivanje Nacionalnog fonda za hitne slučajeve od strane Asocijacije za odnose u zajednici (ARC) koji su činile lokalne fondacije, druge neprofitne organizacije i zdravstvene institucije. U vrijeme kada su jednostavne hirurške maske koštale pet puta više od uobičajenog, kada je medicinsko osoblje pokušavalo da se snađe u vanrednoj situaciji i kada je odgovor Vlade bio izrazito spor, mreže organizacija civilnog društva su pokazale da su dorasle situaciji i da mogu da reaguju korak ispred svih.

„Činjenica da smo imali koordinaciju sa drugim lokalnim fondacijama je bila od izrazitog značaja jer smo mogli da koristimo iskustva drugih. Tamo smo postavljali razna pitanja i, čak i ako nije bilo tačnog odgovora, zajedno smo dolazili do novih ideja i rješenja. Ovo nam je bio najvažniji izvor podrške.“, rekla je Lilijana.

Jedan od primjera za ovu tvrdnju bila je nabavka medicinskih sredstava. Lokalno bolničko osoblje bi sastavilo spiskove neophodne opreme i, kroz zajednički rad, lokalne fondacije bi razrađivale strategiju za najbolji pristup zalihama, učeći usput snalaženje na nestabilnim tržištima gdje su cijene i potrebe visoke, a zalihe niske. „Cijene zaštitne opreme su bile naprosto šokantne. Nisam mogla da vjerujem koliko skupa može biti jedna jednokratna maska. Pa nisu valjda napravljene od zlata“, prisjeća se Lilijana.

Naručivanje opreme bilo je jedno, a kašnjenje u isporuci drugo. „Naša prva narudžbina maski je ujedno bila i najstresnija. To je bio prvi zajednički poduhvat sa drugim lokalnim fondacijama. Obećano nam je da će maske stići za dva ili tri dana. Bio sam pod stresom jer su paketi stigli tek nakon mjesec dana. Dobavljači su odlagali i davali razne izgovore: da su maske naručene ali da ih drže na carini, a zatim se ispostavilo da ih nisu ni naručili!“ kaže Razvan. Slično tome, dva ventilatora koje je Lokalna fondacija Tara Fagaraš naručila još u martu, u bolnicu su stigla tek u junu. Zbog toga je prioritet postalo to da se oprema nabavlja direktno, a ne preko distributera. „U jednom trenutku smo shvatili da su dostupne zalihe važnije od novca. Nabavka je predugo trajala i, kako proizvodi nisu stizali, pojačavao se osjećaj da gubimo vrijeme. Bili smo sretni svaki put kada bi otkrili zalihe maski koje su mogle da budu isporučene bolnicama već sljedećeg dana“, dodaje Danijela.

Povjerenje javnosti kao osnova za sve

Pored novca, podrška javnosti za rad lokalnih fondacija je poprimila i druge oblike, uključujući donacije u robi, volontiranje itd. U Fagarašu, Kristijana je išla od kuće do kuće prikupljajući donacije za Fond Zajedno za zdravstvo: „Odziv zajednice je bio nevjerovatan. Nemam riječi … Mobilisali su se, ne nužno samo da bi prikupili novac, već da nam pomognu koliko su mogli. Kada bi nas stariji sugrađani kontaktirali oko odlazaka na ljekarske preglede, mobilisali smo dobrovoljce da ih prevezu kolima. Mnogi ljudi su donirali vrijeme i uključili se u naše aktivnosti.“

„Nikada nisam doživjela tako intenzivnu saradnju kao u ovom periodu. Za pet nedjelja osjetila sam svu ljubav, rad, energiju i resurse koje smo pažljivo gradili tokom četiri godine postojanja fondacije “, kaže Danijela. Kada nismo mogli da nađemo dobavljače koji bi nam brzo dostavili robu ili materijal, lokalne fondacije su tražile druga rješenja: na primjer, organizovali smo radionice o šivenje maski za lice, a neke kompanije su zaustavile proizvodnju i donirale svoju zaštitnu opremu lokalnim fondacijama i bolnicama.

Mreže dobrote

Tokom ovog perioda, Asocijacija za odnose u zajednici (ARC) je pokušavala da popuni praznine i odgovori na hitne potrebe, usklađujući finansijska sredstva Nacionalnog fonda za vanredne situacije sa novonastalom situacijom na terenu. Za njih je pandemija predstavljala potvrdu uspješnosti 19 godina uloženih u izgradnju infrastrukture – ili „mreža dobrote“ – za razvoj filantropije u Rumuniji.

Kada su lokalni zahtjevi za pomoć prevazišli mogućnosti lokalnih fondacija da ih riješe, ARC je počeo da pruža dodatnu podršku. U svakodnevnim razgovorima sa lokalnim fondacijama, ARC je popisao potrebe bolnica širom zemlje i krenuo sa nabavkama na veliko, koje su značajno spustile cijene. Na primjer, ARC je nabavio 7.400 kombinezona koji su distribuirani širom zemlje uz pomoć 31 organizacije, uključujući i lokalne fondacije i bolnice.

Nacionalni odgovor iz Bukurešta

U glavnom gradu Rumunije, Lokalna fondacija Bukurešta je osnovala Nacionalni urgentni fond, čiji je cilj da pomogne ugrožene i marginalizovane zajednice. Informacije o Fondu distribuirane su putem mreže lokalnih fondacija, a sve prijedloge koji su dostavljani je Lokalna fondacija Bukurešta procjenjivala i, u skladu sa tom procjenom, podržavala. „Sve je bilo izuzetno hitno i zahtjevalo je brzu reakciju. Bilo je veoma teško birati između, na primjer, djece iz Argeša i djece iz Targu Mureša. Svi su bili u istom riziku. Kako se bira? Koristili smo neke vrlo nesavršene formule poput geografskog balansa“, objasnila je Alina Kasprovči, direktorica Lokalne fondacije Bukurešt.

Do sredine maja, Fond je obezbjedio 175.225 eura za podršku 46 inicijativa u Bukureštu i drugim županijama, tako pomažući preko 11.000 ljudi. Od prikupljenih sredstava, 75.225 eura su bile internet donacije klijenata ING banke. „To predstavlja apsolutni rekord u kampanjama putem internet bankarstva, s obzirom na to da je prosječna donacija bila oko 10 eura. Samo za Uskršnji vikend prikupljeno je 30.000 eura“, seća se Alina.

Iskustvo upravljanja Fondom ukazalo je na velike nejednakosti između Bukurešta i drugih dijelova zemlje. „Shvatam da su prioriteti koje smo postavili za Bukurešt i dalje dobri“, primjetila je Alina, „ali su manje relevantni i primjereni za ostatak Rumunije. Biće potrebno mnogo novca i mnogo rada da se zemlja izvuče iz siromaštva “, zaključuje ona. U tom smislu ona navodi da je Fond ponudio samo privremeno olakšanje. „Činjenica da doniramo hranu nedjelju ili dvije ne rješava problem, ali bar sprječava da se stvari pogoršaju.“

Težak put ka „normalnosti“

Odgovor na COVID-19 predstavljao je transformativno iskustvo za rumunske lokalne fondacije. Testirala je njihovu efektivnost i produbila njihovu ukorjenjenost u zajednici, uljevajući im novo samopouzdanje, hrabrost i energiju. Pandemija je, međutim, stvorila i nove izazove kojima se lokalne fondacije moraju prilagoditi i na njih odgovoriti: programi će morati da se preispitaju, radiće se na revizijama budžeta a preispitivaće se i njihova uloga u zajednici.

„Prezadovoljna sam što sam mogla da radim na nečemu što direktno utiče na poboljšanje situacije u mom okruženju. Međutim, svjesna sam da nas to može pogoditi sa finansijske i administrativne strane. Ako se sutra obratimo našim partnerima da ih zamolimo da podrže neke naše druge programe, mogu nas bez problema odbiti uz obrazloženje da su nas već podržali“, kaže Kristijana. Drugi su takođe zabrinuti zbog svog finansijskog položaja. Razvan, na primjer, nije siguran koliko će ljudi podržati njihovu godišnju fundraising kampanju koja počinje za nekoliko nedjelja.

Jedan od najvećih prioriteta za lokalne fondacije biće zadržavanje novih i dugoročnih donatora, čak i ako to podrazumjeva reviziju aktivnosti koje su u prošlosti bile ključne za povezivanje lokalnih fondacija sa zajednicom. Na primjer, Lokalna fondacija Tara Fagaraš uspješno je održala svoju godišnju biciklističku manifestaciju na internetu dok je Lokalna fondacija Bukurešta svoju plivačku manifestaciju preimenovala u „Plivajmo kod kuće“ i tako prikupila 116.475 eura od skoro 4.300 donatora.

COVID-19 je također naglasio važnost postojanja rezerve ili fonda za vanredne situacije koji se mogu relativno brzo rasporediti u krizi. „Da je nešto slično postojalo od starta, bili bi mnogo opušteniji. Uvjereni smo da je baš važno biti spreman za krizu i razmislićemo o tome kako možemo biti spremniji u budućnosti. Još ne znam da li ćemo transformisati naš trenutni Fond za vanredne situacije ili ne, ali vrlo intenzivno razmišljamo o tome kakav bi alat za reakciju mogao biti najkorisniji “, kaže Lilijana. „Shvatila sam koliko je svaki dan i svaka sekunda važna i koliku razliku može da napravi. Na primjer, nije isto da li kupujete proizvod po pristojnoj cijeni ili ga plaćate tri puta više za par dana“, primjećuje Danijela.

Situacija u Rumuniji je i dalje zabrinjavajuća. Od sredine juna, broj slučajeva je u stalnom porastu. Samo 21. avgusta registrovano je više od 1.392 novih slučajeva, što je više nego tokom vanrednog stanja na proljeće, kada je taj broj bio bliži 500. Srećom, lokalne fondacije još uvijek nisu završile svoje fandrejzing kampanje, a neki čak imaju spremne rezerve za naredne talase. Oprezni su i svjesni da će pandemija potrajati. Možda podrška lokalnih zajednica neće biti toliko velika ali, u globalu, zahvaljujući njihovom ranom odgovoru na COVID-19, lokalne fondacije imaju iskustvo i bazu podrške na koju se mogu osloniti u budućnosti.

The post Vatreno krštenje: odgovor lokalnih fondacija iz Rumunije na krizu izazvanu pandemijom appeared first on FONDACIJA NAŠEG KRAJA.

Povod za razgovor sa Marijom Mitrović, direktorica za filantropiju i partnerstva Trag fondacije, i Vjekoslavom Vukovićem, koordinatorom programa filantropije te fondacije, je osnaživanje osnivanja lokalnih fondacija. Naime, Trag je pokrenuo program za Zapadni Balkan „Fondacija našeg kraja – Zajednica se pita!“ uz podršku fondacije Čarls Stjuart Mot i Porticus fondacije.

Poslije uspješno završenog konkursa u Srbiji, ideja je da se u Bosni i Hercegovini do 29. januara 2021. godine pronađu neformalne grupe od minimum troje ljudi koji žive u jednoj lokalnoj zajednici i koji su spremni da zajednički rade na osnivanju lokalne fondacije, kako bi kroz nju pokrenuli i dugoročno doprinosili društvenim promjenama u svom mjestu.

Prema riječima Marije Mitrović, odabrane grupe će u prvih 12 do 18 mjeseci prolaziti period inkubacije koji prethodi osnivanju lokalne fondacije.

U tom periodu dobijaće mentorsku podršku, ali i zadatak da u zajednici prikupe novac za rad svoje fondacije, a koji će Trag udvostručiti.

“Na taj način grupa će moći da testira da li su njihove ideje važne i njihovim sugrađanima i da li su ljudi u zajednici spremni da ih podrže, čime će napraviti dobar temelj za dugoročno održivu i nezavisnu lokalnu fondaciju koja može otvoreno i fleksibilno da podržava lokalne inicijative i tako doprinosi svom okruženju. Novitet je da će se sa svakom grupom koja uspešno preraste u lokalnu fondaciju, raditi i u godinama koje dolaze, kroz individualno savjetovanje, finansijsku podršku, organizaciju nacionalnih i regionalnih događaja i uspostavljanje odnosa sa fondacijama u regionu i relevantnim međunarodnim mrežama”, istakla je Marija.

Svaka lokalna fondacija je jedinstvena jer sprovodi aktivnosti relevantne za njenu zajednicu. Zato u Tragu žele da ohrabre grupe koje će od samog početka otvoriti komunikaciju sa zajednicom, stalno osluškivati njen puls i definisati svoje prioritete.

U Bosni i Hercegovini trenutno djeluju lokalne fondacije u Tuzli i Gradačcu.

Modelu koji Trag želi da podrži najbliža je Fondacija tuzlanske zajednice koja je osnovana 2003. godine, sa idejom razvoja lokalne zajednice na području Tuzlanskog kantona.

U trenutnom kontekstu, treba istaći da su lokalne fondacije u mnogim zemljama odigrale ključnu ulogu u adresiranju efekata pandemije. Upravo Fondacija tuzlanske zajednice već mjesecima sprovodi kampanju “Solidarno protiv korona virusa”, kojom prikupljaju sredstva za neophodnu opremu za medicinske radnike, sredstva za online školovanje socijalno ugroženih đaka i druge potrepštine za porodice koje su se našle na rubu egzistencije.

Osnovni zadatak svake lokalne fondacije biće prikupljanje sredstava u zajednici koja će koristiti za podršku lokalnim inicijativama građana.

Prikupljanje sredstava može se raditi na razne načine: kroz organizaciju događaja, razgovore sa lokalnim privrednicima ili animiranje građana putem društvenih mreža, a novac se može raspoređivati putem opštih i specijalizovanih fondova, namijenjenih nekoj određenoj temi (obrazovanje, kultura, zaštita životne sredine ili revitalizacija javnih prostora).

“Recimo, manje od 300 kilometara od granice Bosne i Hercegovine, funkcioniše Lokalna fondacija grada Temišvara koja je prvi novac za svoje funkcionisanje prikupila tako što se udružila sa organizatorima lokalnog sportskog maratona i tu sportsku manifestaciju su istovremeno proglasili i događajem na koji lokalne inicijative mogu da pošalju prijedloge svojih projekata i događajem u okviru kog prikupljaju sredstva da podrže te inicijative. Oni su kroz prodaju trkačkih brojeva, sponzorstva lokalnih preduzeća i dodatne donacije građana prikupili više od 10.000 eura, koje su organizatori maratona duplirali, i kroz taj fond je podržano 9 prijavljenih inicijativa”, objasnio je Vjekoslav Vuković i dodao da su projekti koje lokalne fondacije mogu da podrže raznovrsni.

“Jedan od nama najdražih je projekat kojim je lokalna fondacija podržala nabavku dvije veš mašine za gradsko naselje izgrađeno šezdesetih godina prošlog vijeka gde stanari nisu imali potrebnu kvadraturu i infrastrukturu za veš mašine u svojim domovima.”

One su postavljene u pomoćni objekat u centru naselja, a uskoro je taj objekat kroz razvrstavanje, pranje i slaganje veša postao mjesto okupljanja lokalnog stanovništva.

Vjekoslav pojašnjava da je svako pomalo doprinio njegovom opremanju tako da su se u prostoru našle stolice, stolovi i fotelje; ljudi su tu počeli da provode vrijeme jedni sa drugima, da se bave ručnim radom ili da zajedno prate sportske utakmice. Zajednica se povezala i vremenom je objekat obnovljen i nadograđen.

Sada se u tom objektu nalazi i mini-teretana i prostorija u kojoj se đaci lokalnih osnovnih škola igraju i druže.

– Sve ovo se desilo kao rezultat projekta u koji je inicijalno uloženo nekoliko stotina eura i nije potrebno mnogo da se ljudi pokrenu i da se u zajednici dese ogromne promjene nabolje koje traju dugo nakon što su inicijalna sredstva donirana od strane lokalne fondacije potrošena. Primjera je zaista mnogo, uspješne priče redovno objavljujemo na sajtu programa lokalnefondacije.ba, tako da sa radošću čekamo inicijative koje će lokalne fondacije sa kojima ćemo raditi, podržati u predstojećim godinama – rekao je Vjekoslav.

Sagovornici Nenada Blagojevića otkrivaju da će buduće lokalne fondacije podržavati i projekte koji imaju fizički vidljive rezultate i aktivnosti koji na druge načine unapređuju život građana.

“Pored finansijske podrške, veliki broj lokalnih fondacija svojim sugrađanima pruža mogućnost da se dodatno obrazuju, volontiraju i druže, da kvalitetno organizuju slobodno vrijeme sebi i svojoj djeci, da učestvuju na sportskim i kulturnim manifestacijama, pa čak i realizuju svoje preduzetničke ideje.”

“Mogućnosti ima mnogo i zato je važno da lokalna fondacija od samog starta pronađe način da ljude u svom okruženju pita šta im je važno i tako odredi prioritete koji se mogu adresirati relativno fleksibilno i u kratkom roku.”

Važno je i da odgovornost za sprovođenje ovih inicijativa ne preuzima isključivo na sebe, već da motiviše ljude da sve što mogu uzmu u svoje ruke jer će tako izaći iz apatije i steći povjerenje u to da mnogo toga oko sebe mogu riješiti sopstvenim snagama i bez nekih nedostižnih finansijskih i drugih ulaganja.”

Na ovaj konkurs mogu da se prijave sve neformalne grupe koje misle da u njihovoj zajednici postoji potreba za lokalnom fondacijom i koje imaju okvirnu ideju kako bi mogli da je uspostave i razviju.

– Ove fondacije djeluju na lokalu, u nekoj opštini ili kantonu, i djeluju nezavisno od drugih, već postojećih lokalnih struktura. One su prvenstveno tu da prikupljaju sredstva u svojoj lokalnoj zajednici kako bi tim sredstvima podržale realizaciju različitih lokalnih inicijativa, zapravo da spoje ljude koji imaju ideje sa onima koji imaju sredstva da ih realizuju. One služe i kao mjesto susreta za sve one koji inače ne bi imali mogućnost da se povežu i sprovode zajedničke akcije, tako da se može reći da one bude solidarnost i motivišu građane da pređu sa riječi na djela – istakla je Marija Mitrović.

Program „Fondacija našeg kraja” biće promovisan putem sredstava javnog informisanja, kao i preko dva online događaja u decembru i januaru, o čemu će zainteresovani biti obaviješteni putem sajta lokalnefondacije.ba, na društvenim mrežama Trag fondacije i preko svih drugih dostupnih kanala informisanja. Osim Tuzlanskog kantona gde već postoje lokalne fondacije, ljudi iz svih ostalih zajednica sa područja Bosne i Hercegovine imaju mogućnost da konkurišu na program.

Za više informacija pišite Vjekoslavu i Mariji na mejl lokalnefondacije@tragfondacija.org

Ideja je da se okupi što više ljudi različitih profila tako da su pozvani svi aktivisti, preduzetnici, umjetnici, IT-jevci, profesori, nastavnici, ljekari, radnice i radnici i drugi građani i građanke da pogledaju oko sebe, da okupe tim od minimum troje ljudi koji žele da učine svoje okruženje boljim mjestom za život i da se do 29. januara 2021. godine prijave za učešće na programu, tako što će popuniti formular koji mogu naći na stranici lokalnefondacije.ba.

Marija u civilnom sektoru radi više od 20 godina, a u Trag fondaciji vodi tim filantropije i partnerstava. Poslednjih osam godina vodi organizaciju VIRTUS nagrade za filantropiju, najprestižnijeg priznanja ovog tipa u Srbiji, pruža podršku organizacijama da povećaju nivo aktivizma i prikupljaju sredstva u svojim zajednicama i radi na prikupljanju sredstava od kompanija i pojedinaca usmjerenih na programe koje sprovodi Trag fondacija.

Vjekoslav radi na programima koji podstiču aktivizam građana i osnažuju inicijative formalnih i neformalnih grupa. U neprofitnom sektoru je aktivan još od srednjoškolskih dana, a posljednje četiri godine radi u timu za filantropiju i partnerstva Trag fondacije, na poziciji koordinatora. Prošle godine je uspješno koordinisao programom „Akademija održivosti” u okviru kojeg je 10 organizacija, u kratkom periodu, uspjelo da prikupi više od 33.000 eura za svoje projekte u lokalnim zajednicama.

Tekst: Nenad Blagojević www.pricesadusom.com; Fotografije: Tijana Janković Jevrić

The post Kako osnovati lokalnu fondaciju – razgovor sa Marijom i Vjekoslavom appeared first on FONDACIJA NAŠEG KRAJA.

Na slici: Lokalna fondacija Ramniku Valča

Ramniku Valča je grad od oko 100.000 stanovnika u centralnoj Rumuniji. Po svojim karakteristikama, ovaj grad se ni malo ne razlikuje od bilo kog drugog grada na Balkanu. U istom prostoru je moguće vidjeti i veleljepna zdanja i građevine iz perioda socijalizma, a ulicama neprestano cirkulišu porodice sa djecom, mladi koji uživaju u kafićima i užurbani poslovni ljudi.

Od 2019. godine, ovaj grad ima i svoju lokalnu fondaciju. Jedna od osnivača je Gabrijela Solomon, tridesetčetvorogodišnjakinja koja se još od srednje škole bavi volontiranjem i aktivizmom. Uprkos davnašnjoj želji da rad u zajednici pretvori u životni poziv, Gabrijela je veći dio svog radnog vijeka provela u korporacijama smještenim u glavnom gradu Rumunije. Tamo je zasnovala porodicu koja se vrlo brzo proširila. Užurban život u Bukureštu i poteškoće u uspostavljanju ravnoteže između poslovnog i privatnog života, motivisale su je da razmotri povratak u rodnu Valču i ponovo razmisli o staroj želji da Valča ima svoju fondaciju.

Na slici: Gabi Solomon

“Za lokalne fondacije sam čula još 2006. godine kada su prvi put počele da se osnivaju u Rumuniji. Meni je ta priča djelovala fantastično, ali nisam mogla ni da zamislim da bi nešto slično uspjelo u Valči. Kada sam prije par godina rodila prvo dijete, shvatila sam da želim da se iz Bukurešta vratim kući i da radim nešto na lokalnom nivou. U to vrijeme je u Rumuniji intenzivno promovisan program za formiranje lokalnih fondacija i ja sam jednostavno poslala prijavu u ime grupe koju su, pored mene, činili moj suprug i još par prijatelja. Istinski sam sumnjala da bi se bilo ko angažovao osim nas, a onda su nam javili da su se na program prijavile još dvije grupe iz našeg grada, te da bi bilo dobro da se upoznamo i vidimo da li postoji prostor za saradnju. Postojanje tih grupa me je zapravo uvjerilo u to da je zajednica spremna za lokalnu fondaciju i da ćemo uspjeti da obezbjedimo dovoljno podrške za njeno osnivanje.”

Te tri grupe bile su vrlo raznolike, sastavljene od aktivista, preduzetnika, ljudi iz institucija i lokalne administracije. Njihovo spajanje nije prošlo bez izazova. Nakon nekoliko sastanaka, jedna grupa je uvidjela da ne dijeli vrijednosti i prioritete preostale dvije, zbog čega se ubrzo povukla. Ostatak ekipe je jedno vrijeme preispitivao svoju budućnost, a onda su prelomili da ipak žele da nastave i sebi su postavili cilj da prikupe sredstva za osnivanje i da se registruju u narednih 12-18 mjeseci.

Period inkubacije Gabrijela opisuje kao kombinaciju entuzijazma i naivnosti. Kao posebno značajnu, ističe ulogu ARC – Asocijacije za odnose u zajednici, koja u Rumuniji sprovodi program za razvoj lokalnih fondacija. Podrška ARC-a im je pomogla da prebrode mnoge krize i zastoje u radu, ali i da se više ponose svojim postignućima.

“Mislim da bez ARC-a ne bismo uspjeli da osnujemo lokalnu fondaciju, barem ne ovako brzo. Zaista nismo znali ništa o potrebama zajednice, fundraising-u ili uključivanju građana. ARC nam je oko svega toga pomogao, što svojim, što znanjima ljudi sa kojima sarađuju. Kada bismo osjetili da smo se zaglavili, došli bi da nas posavjetuju i inspirišu na dalje korake. Od starta su nas podsticali da uključujemo ljude tako da je grupa sve vrijeme brojala od 12-14 članova, što je nekima omogućavalo da pauziraju angažman kada ih pritisnu druge poslovne ili privatne obaveze, bez većeg uticaja na proces rada i donošenja odluka. Manja grupa bi vjerovatno radila pod prevelikim pritiskom, a veća ne bi uspjela da se usaglasi oko osnovnih stvari.”

U prosjeku, inicijativna grupa iz Valče se sastajala jednom nedjeljno na par sati. Ovi sastanci bi služili da se podjele zadaci za narednu nedjelju, koji bi svim angažovanim oduzimali dodatna 2-3 radna sata. Bilo je i perioda kad je grupa radila većim intenzitetom, pogotovo pred fundraising događaje. Njih su planirali mjesecima unaprijed, kako bi ih pravovremeno uklapali sa drugim obavezama. Ključ uspjeha je bio u dobrom odnosu članova sa fleksibilnim i fiksnim radnim vremenom. To je značilo da jedan dio ekipe može da završava stvari u toku radnog dana, a da drugi preuzima zadatke koje se mogu odraditi popodne ili tokom vikenda.

Na slici: Pozorišna predstava u selu – projekat oživljavanja tradicionalnih običaja i kulture

“Glavni izazov nam je bio da održimo motivaciju ljudi uključenih u rad inicijativne grupe, stalno smo smišljali da sastanci budu što interesantniji kako bi ljudi nastavili da dolaze. Drugi izazov nam je bio građenje povjerenja sa zajednicom, donatorima i kompanijama. Trebalo je da objasnimo jedan potpuno novi koncept udruživanja, šta želimo da radimo, kakva će biti uloga lokalne fondacije i šta će ona riješiti u zajednici.”

Grupa je svoje fundraising aktivnosti uglavnom sprovodila kroz događaje. U toku 18 mjeseci inicijalnog rada, organizovano je nekoliko krugova susreta donatora i niz sastanaka sa lokalnim kompanijama. Prvi krug susreta sa donatorima je održan u Bukureštu sa pojedincima i preduzetnicima koji su iz Valče migrirali tamo. Ključ je bio pronaći one koji su još zainteresovani da podrže okrug iz kog su potekli i motivisati ih da prikupe 5.000 eura, u čemu je grupa uspjela.

Na slici: Fandrejzing večera za preduzetnike, gdje su predstavljeni i planovi lokalne fondacije Ramniku Valča

Drugi krug susreta sa donatorima je organizovan u Valči, i tokom njega grupa je prikupila mnogo više novca jer je događaj bio zabavnog karaktera, što je uvećalo motivaciju za davanje. Grupa je, tom prilikom, prikupljala sredstva za tri projekta koje su selektovali kroz javni poziv i uz pomoć nezavisnog selekcionog odbora. Ovim događajem grupa je obezbjedila mnogo više od novca prikupljenog za zajednicu. Lokalna fondacija je postala prepoznatljiva, a ljudi su počeli da dolaze i na njene druge aktivnosti, dovodeći svoje prijatelje i rođake.

Lokalna fondacija je osnovana krajem jula 2019. godine, kada je grupa prikupila dovoljno sredstava i osmislila plan za svoj dalji razvoj. Fondacija trenutno ima stalno zaposlenu direktoricu, pet članova Upravnog odbora i jednog stažistu koji će uskoro biti zaposlen na pola radnog vremena.

“Sada, kada smo registrovani i uživamo neku vrstu prepoznatljivosti u zajednici, glavni zadatak nam je da se malo profesionalizujemo i da pređemo sa volontiranja u nešto ozbiljnije vode. To je neophodno da bismo podigli nivo povjerenja građana i da bismo još više naučili, posebno od drugih lokalnih fondacija u Rumuniji koje su nam ogromna podrška.”

Na slici: Šumska trka “Valča 2019” – fandrejzing događaj

Grupa sve vrijeme nastavlja da prikuplja sredstva i trenutno ima budžet od oko 50.000 eura koje će uskoro rasporediti na lokalne projekte i inicijative. Prvu godinu postojanja vide kao prostor za eksperimentisanje, inspirisanje lokalnog aktivizma i usavršavanje planova koje će uskoro predstaviti javnosti. Posebnu pažnju će posvetiti ruralnim područjima i njihovom oživljavanju. Planiran je i niz fundraising aktivnosti kojim će se obezbjediti dalje finansiranje za fondaciju.

Na temelju svog iskustva, Gabrijela je poslala poruku i inicijativnim grupama na Zapadnom Balkanu:

“Planirajte svoj razvoj na održiv način, kako ne biste sagorjeli. Nađite saradnike koji dišu kao vi, jer ćete jedni drugima biti najveći oslonac da podignete fondaciju na noge i pregrmite teške dane. Ne plašite se grešaka i kriza, sve su to odlične lekcije koje se mogu prebroditi uz posvećenost i odlučnost. Vjerujte u sebe, svoje ideje i svoju misiju i samo hrabro naprijed, jer uspjeh ne može izostati.”

The post Gabrijeli iz Ramniku Valče se ostvarila želja da ovaj rumunski grad ima svoju fondaciju appeared first on FONDACIJA NAŠEG KRAJA.